Studija otkriva ozbiljan propust: Kardiološki testovi ne prepoznaju stvarni rizik od infarkta

Nova studija upozorava da i pacijenti koje se smatra niskorizičnima mogu doživjeti srčani udar, što upućuje na to da bi se milioni slučajeva godišnje mogli spriječiti učinkovitijim metodama procjene rizika od kardiovaskularnih bolesti, prenosi Zimo.hr.

U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, rizik od srčanog udara najčešće se procjenjuje pomoću tzv. ASCVD bodovnog sistema, alata koji izračunava desetogodišnju vjerovatnoću srčanog ili moždanog udara. Taj pokazatelj procjenjuje mogućnost srčanog ili moždanog udara u sljedećih deset godina na temelju čimbenika poput krvnog tlaka, holesterola, dobi, spola i rase. Pacijenti koji pređu određeni prag najčešće se dodatno prate ili preventivno liječe, primjerice statinima (lijekovima za smanjenje LDL kolesterola u krvi).

Trenutne metode opasno neučinkovite

Naučnici iz SAD-a i Kanade analizirali su zdravstvene podatke 465 osoba u dobi od 65 godina ili mlađih koje su između januara 2020. i jula 2025. godine doživjele prvi srčani udar, a liječene su u dva američka medicinska centra. Prikupljeni podaci uključivali su krvni tlak, nivoe holesterola i medicinsku historiju, a rezultati su objavljeni u časopisu Journal of the American College of Cardiology: Advances.

Analiza je pokazala da bi, samo dva dana prije srčanog udara, 45 posto ispitanika prema ASCVD ljestvici bilo svrstano u skupinu niskog ili graničnog rizika. Alternativni alat, PREVENT ljestvica (koristi se samo u SAD-u), pokazao se još manje učinkovitim, jer čak 61 posto pacijenata bilo bi klasificirano kao niskorizično ili granično rizično.

"Naše istraživanje pokazuje da populacijski alati za procjenu rizika često ne odražavaju stvarni rizik kod mnogih pojedinačnih pacijenata", kaže Amir Ahmadi, kardiolog s američkog Medicinskog fakulteta Icahn pri bolnici Mount Sinai u New Yorku.

"Da smo te pacijente pregledali samo dva dana prije srčanog udara, gotovo polovici njih prema važećim procjenama rizika i smjernicama ne bi bila preporučena dodatna dijagnostika ni preventivna terapija", ističe Ahmadi u saopćenju za medije spomenute bolnice.

Problem sigurnosti za pacijente

Anna Mueller, specijalizantica interne medicine u istoj ustanovi, naglašava problem sigurnosti za pacijente. Ova studija pokazuje da niži rezultat procjene rizika, zajedno s izostankom klasičnih simptoma srčanog udara poput boli u prsima ili nedostatka zraka, što je česta pojava, ne jamči sigurnost na nivou pojedinca, napominje ona.

Iako su PREVENT rezultati pokazali potencijal u procjeni rizika na razini velikih populacija, studija upozorava da i oni propuštaju pacijente bez tipičnih simptoma ili klasičnih rizičnih čimbenika.

"Ova studija upućuje na to da sadašnji pristup, koji se oslanja na procjene rizika i simptome kao glavne kriterije za prevenciju, nije optimalan", zaključuje Ahmadi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad